Kopački rit ima mnogobrojne ptice, kojima je naše područje  stanište ili prebivalište tokom ljetnih dana.

Izdvojene vrste: Bijela roda, Crna roda, Čaplja danguba, Divlja patka, Fazan, Riječni galeb, Divlja guska, Kulik sljepčić, Crna liska, Orao krstaš, Orao štekavac, Siva čaplja, Vivak podzviždač, Žličarka

 Bijela roda

Bijela roda  je ptica iz porodice roda (Ciconiidae) koja ima dug i crven kljun. Dugačak vrat i duge, crvene i tanke noge. Perje joj je bijele boje, a na krilima se nalazi nešto duže i crnije perja. Ženka i mužjak ne razlikuju se s obojenošću. Staništa su joj područja uz močvare, poplavne livade i vlažne šume. Let joj je spor. Glasa se klepetanjem. Hrani se različitim malim životinjama, kao što su kukci, svime onim što može uloviti. Oba roditelja sjede na jajima i brinu se o mladima. Živi u srednjoj i istočnoj Europi. Bijela roda je strogo zaštićena kao i crna roda. Nakon gniježđenja formiraju se jata i, prema narodnoj predaji, odlaze na jug do 25. kolovoza. Početkom kolovoza u Kopačkome ritu nisu rijetka jata bijelih roda spremnih na daleki put.

 

 Crna roda

Crne rode (lat. Ciconia nigra) hrane se najčešće u plitkim, biljkama bogato zaraslim barama. Naša autohtona gnjezdarca vrlo rijetka najčešća u kopnenom dijelu Hrvatske.U Hrvatskoj boravi radi gniježđenja od travnja do rujna. Gnijezdi se na visokom drveću. Veličina joj je od 95 do 105 centimetra a raspon krila može dosegnuti 205 centimetara.Crna roda (ciconia nigra) gnijezdi se u šumama hrasta lužnjaka panonske Hrvatske, a nalazi se u Kopačkom ritu, Lonjskom polju i u predjelu Spačve.

 Čaplja danguba

Čaplje dangube (lat. Ardea purpurea)najbrojniji  su stanovnici kako Kopačkog rita, tako i ostalih močvara u Hrvatskoj. Čaplja danguba, crvena čaplja, čaplja mrka, ili zmijar ptica (Ardea purpurea) je barska ptica iz porodice čaplji.
Dosta je velika ptica. Visoka je 80-90 cm, duga otprilike isto toliko. Teška je 0.5-1.3 kg, a raspon krila joj je 120-150 cm.Hranu nalazi u plitkoj vodi. Hrani se malim ribama, žabama, insektima, malim sisarima, gmazovima i pticama. Često nepomično čeka plijen ili polako lovi pretraživanjem. Zauzima pozu za skrivanje kao bukavac.

 Divlja patka

Divlja patka (lat. Anas platyrchynchos) najbrojnija je od svih pataka u Kopačkom ritu. Gnijezdi se u velikom broju. U proljeće, kada je vodostaj visok, gnijezda su redovito sagrađena na drvetu. 
Bilo je slučajeva kada je patka svoje jaje položila u staro napušteno gnijezdo orla štekavca. Tijekom jeseni i zime broj divljih pataka se povećava na nekoliko desetaka tisuća. Kad se smrznu stajaće vode, ove se životinje presele na Dunav i Dravu, gdje voda teče i rijetko se zamrzne.

 Fazan

Fazan (lat. Phasianus colhicus) izuzetno je lijepa šarena ptica. Naročito impozantno djeluje zimi na bijelom snijegu. Niti ova vrsta nije selica i cijele godine ostaje kod nas. Hrani se prvenstveno sjemenkama. Od neprijatelja se tijekom dana skriva u gustišu – visokoj travi, korovu, trstici ili grmlju. 
Noć obično provede na nekoj visokoj grani kako bi izbjegla iznenadni susret s lisicama. Tijekom oštre zime rado se sunča na snijegu.

 Riječni galeb

Riječni galeb (lat. Larus ridibundus) redovita je gnjezdarica na svim ribnjacima u Slavoniji, kao i u Kopačkom ritu. Kljun im je oštar i kukast, krila dugačka, zašiljena, a noge s dobro razvijenim opnama za plivanje. Brzo i ustrajno lete, dobro hodaju i plivaju. Mnoge vrste raširene su po cijelome svijetu, ugl. uz obale mora. Vješti su lovci, a hrane se ribom, mekušcima i manjim sisavcima. Gnijezde se u bučnim kolonijama na liticama, ali i na ravnom tlu uz obale mora i u unutrašnjosti. Najveća je i najpoznatija vrsta srebrnasti galeb (Larus argentatus); stare su ptice bijele, sivih leđa i sivih krila s crnim vršcima, a mlade su pjegave s crno obrubljenim repom. Kod nas prezimljuju sjeverni tamnoleđi galeb (Larus fuscus), crnih leđa i krila, i znatno manji burni galeb (Larus canus). Uz jadranske obale zimi je najbrojniji riječni galeb (Larus ridibundus), koji se, za razliku od ostalih, gnijezdi u kontinentskim područjima uz močvare, jezera i ribnjake; glava je starih ptica tamnosmeđa, zimi bijela s mrljom iza oka. Sličan mu je crnoglavi galeb (Larus melanocephalus). Zimi nas posjećuju troprsti galeb (Rissa tridactyla) i najmanji predstavnik skupine, mali galeb (Larus minutus) iz sjev. Europe.
Riječni galebovi (lat. Larus ridibundus) u velikom broju posjećuju ribnjake kod Podunavlja. Na temelju pronađenih prstenovanih primjeraka znamo da ovdje najčešće dolaze ptice s područja Mađarske. Međutim, nađu se tu i galebovi iz Slovačke, Češke, Finske i s područja Rusije. Te lijepe bijele ptice nakon gniježđenja nemaju više tamne glave boje čokolade. Ostaje samo jedna tamna pjega iznad očiju i koja crna šara na repu i krilu.

 Divlja guska

Divlje guske (lat. Anser anser) izvrsni su letači. Poznato nam je da u naše krajeve dolaze ptice koje se gnijezde na području Švedske i Finske. Da bi takav veliki put prevalili bez problema, neprestano moraju održavati perje u izvrsnom stanju. Zbog toga ptice izuzetno puno vremena posvećuju uređenju perja. To čine čak i onda kada zapravo stoje i odmaraju se.

 Kulik sljepčić

Kulik sljepčić (lat. Charadrius dubius), velik je poput vrapca, ptica je to šljunkovite obale rijeke i potoka. Ovdje se hrani i gnijezdi. Četiri šarena jaja ove ptice vrlo je teško primijetiti između kamenčića na sprudu. Kulici u Kopačkom ritu redovito se pojavljuju u vrijeme seobe tijekom proljeća i jeseni. Godine 2002. nekoliko parova se i gnijezdilo, što je uspjelo ovjekovječiti i oko fotoaparata. 

 Crna liska

Crne su liske brojni stanovnici biljkama bogato obraslih voda poput ribnjaka, starih rukavaca i drugih bara. Međutim, ove ptice ujedno imaju i veliki broj neprijatelja. Najčešće na njih vrebaju različite vrste ptica grabljivica, poput crnkaste lunje, Milvus migrans. Eje močvarice pak pljačkaju leglo jer se u proljeće hrane jajima najrazličitijih ptica močvarica. Zbog svega toga liske imaju veliko leglo u kojem je često više od deset jaja. 

 Orao krstaš

Orao krstaš (lat. Aquila heliaca) stepska je ptica,danas je među ugroženim vrstama.  Krstaš je nešto manji, dužine do 83 cm i raspona krila do 205 cm. Danas se gnijezdi još u susjednoj Mađarskoj i Slovačkoj. Na području Kopačkog rita rijetko se i neredovito pojavljuju pojedini primjerci. Tada nerijetko dolazi do sukoba sa štekavcima. 

 Orao štekavac

Kopački je rit i poznato sastajalište orlova štekavaca. Ovdje se pojavljuju ptice iz cijele Slavonije, Vojvodine i jednog dijela Mađarske. Kada ima dovoljno hrane, nerijetko možemo na jednom mjestu vidjeti od deset do dvadeset primjeraka. To su uglavnom mladi, spolno nezreli orlovi. Ako se pojavi koji odrasli primjerak, zna se tko je gazda. Većina mladih odmah se sklanja s puta. 

Orlovi štekavci (lat. Haliaëtus albicilla) hrane se mesom. Pojedu bolesne ili uginule ptice, poput divlje patke ili guske, zatim divlje prase, utrobu divljači, ali ulove i barske kornjače. Ribe također igraju vrlo važnu ulogu u prehrani tih ptica. Prvenstveno vrebaju na bolesne i uginule primjerke. Međutim, u plićaku bez problema ulove i zdrave ribe. Odrasle se ptice uspješno obrušavaju na takav plijen, dok mlade to uspiju tek nakon nekoliko pokušaja. 

 Siva čaplja

Kopački je rit raj za različite vrste čaplji. Ovdje obitavaju i gnijezde se sve vrste koje žive diljem Europe. Danas su u najvećem broju zastupljene sive čaplje (lat. Ardea cinerea). U koloniji kod Ćoška šume nerijetko i više od tisuću parova gradi gnijezda visoko u krošnji drveća. Mladi na sigurnoj visini mirno promatraju životinje i ljude koji povremeno ovuda prolaze ili fotografiraju.

 Vivak podzviždač

Vivak podzviždač (lat. Vanellus vanellus), redovita je gnjezdarica na području Baranje. Voli vlažne livade, gdje se gnijezdi i hrani. U proljeće često nastanjuje i vlažne oranice. 
Poplavno područje Kopačkog rita izbjegava jer ovdje voda redovito poplavi leglo. U vrijeme seobe ove se ptice skupljaju u velika jata koja se rado zadržavaju kako na ribnjacima, tako i na Kopačkom jezeru. 

 Žličarka

Žličarke (lat. Platalea leucorodia), izuzetno su lijepe bijele ptice s bizarnim, naprijed proširenim kljunom. Prilično su rijetke. U Hrvatskoj se gnijezde u Krapjem Đolu kraj rijeke Save i na nekim ribnjacima u Slavoniji. 
U Kopačkom ritu redovite su preletnice. Tijekom ljeta, posebno u kolovozu, na ovom se prostoru pojavljuju u velikom broju. Jata od nekoliko stotina ptica nisu rijetka, a zabilježen je istovremen boravak od 1.000 do 1.500 primjeraka na Kopačkom jezeru.