Život u Ritu ovisi o prirodnim procesima plavljenja. Ovisno o količini vode koja uđe ili izađe iz Rita, mozaično raspoređeni dijelovi vodenih i kopnenih staništa mijenjaju svoj izgled i funkciju.

Od jezera najveće je Kopačko jezero, a najdublje Sakadaško. Tu su i brojne druge značajne vodene površine poput bara: Bijelo jezero, Sarvaška bara, Semenča…  Jezera i bare mrežom su prirodnih kanala (Vemeljski dunavac, Hulovski kanal, Renovski kanal, Čonakut i dr.) povezana međusobno, odnosno s Dunavom ili Dravom.

Izgled reljefa Kopačkoga rita rezultat je djelovanja voda koje svojom aktivnošću na tome poplavnom terenu oblikuju bare (udubljenja) i grede (povišenja). Uske i dugačke bare i grede pružaju se stotinama metara jedne pokraj drugih, a njihova zakrivljenost daje ovom području specifičan izgled.

Cijelo poplavno područje Rita poprima izgled delte, a doista je jedinstveno to što rijeka Dunav u svome srednjem toku, uz pomoć rijeke Drave, stvara tzv. unutarnju deltu, što daje ovom području svjetski značaj.

Područje Kopačkoga rita pruža optimalne životne uvjete i omogućuje opstanak mnogobrojnim biološkim vrstama. U tijeku su sustavna istraživanja i praćenje stanja biološke raznolikosti Kopačkoga rita. Dosad je na ovome području zabilježeno više od 2.300 vrsta, od kojih su mnoge ugrožene na europskoj, ali i svjetskoj razini.