Prema Nacionalnoj klasifikaciji i karti staništa Republike Hrvatske na području Parka prirode nalazi se 25 tipova staništa, a među njima je pet ugroženo na europskoj razini i zaštićeno Direktivnom o staništima, a u Hrvatskoj Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06).

Tablica: Tipovi staništa na području Parka prirode Kopački rit

Navedena staništa su kartirana na III. razini Nacionalne klasifikacije staništa (NKS), a svaka od navedenih klasa unutar sebe sadrži niz staništa, odnosno biljnih zajednica na IV. i V. razini.

Park prirode Kopački rit jedno je od najočuvanijih poplavnih područja u Europi. Karakterizira ga iznimna ljepota krajobraza i jedinstvena biološka raznolikost. Park prirode obuhvaća ukupno 231 km², a unutar njega nalazi se Posebni zoološki rezervat površine 71 km^2.. Kopački rit vrijedna je prirodna baština, zaštićena od 1967. godine, a priznata i u međunarodnim okvirima.

Zbog bogatstva životinjskoga svijeta južni dio Parka proglašen je Posebnim zoološkim rezervatom, a zbog važnosti Kopačkoga rita kao obitavališta velikoga broja ptica, godine 1986. uvršten je na Popis važnih ornitoloških područja Europe (IBA). Njegovo međunarodno značenje dodatno je potvrđeno 1993. godine uvrštavanjem na Popis vlažnih staništa od međunarodnoga značenja u skladu s Ramsarskom konvencijom.

Kopački rit predstavlja okosnicu mreže zaštićenih područja na rijeci Dunav – DANUBEPARKS, koja je osnovana 2007. godine, a čije je djelovanje – zaštita i promicanje prirodne i kulturne baštine u Dunavskoj regiji, usko vezano uz provedbu Dunavske strategije EUSDR.

Kopački je rit iznimno važan dio hrvatsko-mađarskoga prekograničnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, koji je 2012. godine proglasio UNESCO.