Priča o parku

Povijest parka prirode


Područjem Kopačkog rita počinje se upravljati nakon osnutka gospodarstva "Belje" darovnicom ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda l. 1699. godine. Njime od tada upravlja Eugen Franjo Savojski do 1784. godine. Ono je poslije u zakupu obitelji Habsbrug sve do 1918. godine. Od 1920. godine ovo područje je proglašeno rezervatom kralja Aleksandra Karađorđevića, dok je u razdoblju 1941-1944. godine, za vrijeme kraljevine Mađarske, njime upravljao Mađarski narodni muzej koji osniva biološku stanicu "Albertina". Kopačkim ritom nakon II svjetskog rata, od 1959. godine upravlja lovno-šumsko gazdinstvo "Jelen", a od 1967. godine područje postaje Upravljani prirodni rezervat. Od 1997. godine područjem Parka prirode upravlja Javna ustanova "Park prirode Kopački rit".

Kompleks Dvoraca Tikveš


U pitoresknom ravničarskom krajoliku Baranje, u njegovom središnjem dijelu koji je danas obuhvaćen Parkom prirode Kopački rit, smjestio se romantičarski arhitektonski sklop ladanjske arhitekture - kompleks "DvoracaTikveš". To je prostor šuma i perivoja unutar kojega su smješteni rezidencijalni objekti: Novi dvorac s aneksom, Stari dvorac, mali sakralni objekt (kapelica), te prateći objekti s restoranom. Povijest ovog područja povezana je s upravljanjem i gospodarenjem prirodnim resursima toga područja o čemu postoji povijesna dokumentacija još od 1697. godine kada je posjed za iskazane zasluge dodijeljen princu Eugenu Savojskom od cara Leopolda I. Sam kompleks dvorca datira iz 19. stoljeća, a izgradili su ga članovi Teschenske loze obitelji Habsburg. Tijekom povijesti dvorci su bili rezidencialno lovačko središte poznato u europskim i svjetskim razmjerima, ali isključivo zatvorenog tipa za goste dvora i vladare.

Poslije međudržavnog razgraničenja u Versaillesu postaje imovinom SHS, kasnije Kraljevine Jugoslavije. Dekretom Ministarstva financija 1920. godine proglašava se državnim lovištem u sastavu državnog dobra Belje. U vremenu 1941.-1944. godine kompleksom je upravljao princ Albrecht Habsburg. Nakon II. svjetskog rata kompleks je nacionaliziran i koristi se isključivo kao rezidencionalno lovačko središte. Predsjednik tadašnje države Josip Broz često je ovdje boravio u lovu sa svojim stranim uzvanicima.
Međutim, za vrijeme okupacije Baranje kompleks je u potpunosti opljačkan, a infrastruktura uništena. Od 1991. godine u vlasništvu je Republike Hrvatske. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 1999. godine kompleks je dan na korištenje i upravljanje Javnoj ustanovi Park prirode Kopački rit. Kompleks "Dvoraca Tikveš" preventivno je zaštićen Rješenjem Konzervatorskog odjela u Osijeku od 2000. godine.

Novi dvorac


U sklopu kompleksa "Dvoraca Tikveš" centralni rezidencijalni objekt je Novi dvorac koji je izgrađen u drugoj polovici 19. stoljeća u duhu romantičarskog historicizma. Dvorac je smješten centralno u odnosu na cijeli kompleks, kao samostojeća građevina. Temelji su od zidane opeke, kao i svi nosivi i pregradni zidovi. Sva pročelja su obrađena fasadnom opekom koja je naknadno obojana crvenom fasadnom bojom. Uglovi zgrade, te nadvoji prozora i vrata naglašeni su žbukom u imitaciji grubo klesanog kamena. Dvorac se, po etažama, sastoji od podruma, prizemlja, prvoga kata i tavana. Uz prethodnu najavu posjete, s vama će u pratnju poći stručni vodič, koji će vas provesti cijelim kompleksom i detaljno objasniti povijest i namjenu svakog objekta. Posjete je moguće ugovoriti svakodnevno.